Kako rade termoelementi
Kada dva različita provodnika i poluprovodnika A i B formiraju petlju, a dva kraja su međusobno povezana, sve dok su temperature na dva spoja različite, temperatura jednog kraja je T, što se naziva radni kraj ili vrući kraj, a temperatura drugog kraja je TO, što se naziva slobodni kraj ili hladni kraj, u petlji postoji struja, odnosno elektromotorna sila koja postoji u petlji naziva se termoelektromotorna sila. Ovaj fenomen generisanja elektromotorne sile zbog razlika u temperaturi naziva se Seebeckov efekat. Postoje dva efekta povezana sa Seebeckom: prvo, kada struja teče kroz spoj dva različita provodnika, ovdje se apsorbuje ili oslobađa toplota (u zavisnosti od smera struje), što se naziva Peltierov efekat; drugo, kada struja teče kroz provodnik sa temperaturnim gradijentom, provodnik apsorbuje ili oslobađa toplotu (u zavisnosti od smera struje u odnosu na temperaturni gradijent), poznato kao Thomsonov efekat. Kombinacija dva različita provodnika ili poluprovodnika naziva se termoelement.
Kako rade otporni senzori
Vrijednost otpora provodnika mijenja se s temperaturom, a temperatura objekta koji se mjeri izračunava se mjerenjem vrijednosti otpora. Senzor formiran prema ovom principu je otporni temperaturni senzor, koji se uglavnom koristi za temperature u temperaturnom rasponu od -200-500 °C. Mjerenje. Čisti metal je glavni proizvodni materijal za termičku otpornost, a materijal za termičku otpornost treba imati sljedeće karakteristike:
(1) Temperaturni koeficijent otpora treba biti velik i stabilan, a između vrijednosti otpora i temperature treba postojati dobra linearna veza.
(2) Visoka otpornost, mali toplotni kapacitet i velika brzina reakcije.
(3) Materijal ima dobru ponovljivost i izradu, a cijena je niska.
(4) Hemijska i fizička svojstva su stabilna unutar temperaturnog opsega mjerenja.
Trenutno se platina i bakar najčešće koriste u industriji i pretvoreni su u standardne instrumente za mjerenje toplinske otpornosti.
Razmatranja pri odabiru temperaturnog senzora
1. Da li uslovi okoline mjerenog objekta oštećuju element za mjerenje temperature.
2. Da li je potrebno snimati, alarmirati i automatski kontrolisati temperaturu mjerenog objekta, te da li je potrebno mjeriti i prenositi podatke daljinski. 3800 100
3. U slučaju kada se temperatura mjerenog objekta mijenja s vremenom, da li kašnjenje elementa za mjerenje temperature može ispuniti zahtjeve mjerenja temperature.
4. Veličina i tačnost opsega mjerenja temperature.
5. Da li je veličina elementa za mjerenje temperature odgovarajuća.
6. Cijena je zagarantovana i da li je pogodno za korištenje.
Kako izbjeći greške
Prilikom instaliranja i korištenja temperaturnog senzora, treba izbjegavati sljedeće greške kako bi se osigurao najbolji učinak mjerenja.
1. Greške uzrokovane nepravilnom instalacijom
Na primjer, položaj ugradnje i dubina umetanja termoelementa ne mogu odražavati stvarnu temperaturu peći. Drugim riječima, termoelement ne smije biti ugrađen preblizu vratima i grijaču, a dubina umetanja treba biti najmanje 8 do 10 puta veća od promjera zaštitne cijevi.
2. Greška termičke otpornosti
Kada je temperatura visoka, ako se na zaštitnoj cijevi nalazi sloj pepela uglja i prašina se lijepi za njega, termički otpor će se povećati i ometati provođenje topline. U tom slučaju, vrijednost indikacije temperature je niža od stvarne vrijednosti izmjerene temperature. Stoga, vanjsku površinu zaštitne cijevi termoelementa treba održavati čistom kako bi se smanjile greške.
3. Greške uzrokovane lošom izolacijom
Ako je termoelement izoliran, previše prljavštine ili soli na zaštitnoj cijevi i ploči za izvlačenje žice dovest će do loše izolacije između termoelementa i stijenke peći, što je ozbiljnije na visokim temperaturama, što ne samo da će uzrokovati gubitak termoelektričnog potencijala već i unijeti smetnje. Greška uzrokovana ovim ponekad može dospjeti do Baidua.
4. Greške uzrokovane termalnom inercijom
Ovaj efekat je posebno izražen pri brzim mjerenjima jer termička inercija termoelementa uzrokuje da pokazana vrijednost mjerača zaostaje za promjenom temperature koja se mjeri. Stoga bi se što je više moguće trebao koristiti termoelement s tanjom termičkom elektrodom i manjim promjerom zaštitne cijevi. Kada okruženje za mjerenje temperature dozvoljava, zaštitna cijev se može čak i ukloniti. Zbog kašnjenja mjerenja, amplituda fluktuacije temperature koju detektuje termoelement manja je od amplitude fluktuacije temperature peći. Što je veće kašnjenje mjerenja, manja je amplituda fluktuacija termoelementa i veća je razlika od stvarne temperature peći.
Vrijeme objave: 24. novembar 2022.