Kako rade termoelementi
Kada postoje dva različita vodiča i poluprovodnika A i B koji formiraju petlju, a dva kraja su povezana jedan s drugim, sve dok su temperature na dva spoja različite, temperatura jednog kraja je T, što se naziva radni kraj ili vrući kraj, a temperatura drugog kraja je TO, naziva se slobodni kraj ili hladni kraj, u petlji postoji struja, odnosno elektromotorna sila koja postoji u petlji naziva se termoelektromotorna sila. Ovaj fenomen stvaranja elektromotorne sile zbog razlika u temperaturi naziva se Seebeckov efekt. Dva su efekta povezana sa Seebeckom: prvo, kada struja teče kroz spoj dva različita provodnika, ovdje se apsorbira ili oslobađa toplina (u zavisnosti od smjera struje), što se naziva Peltierov efekat; Drugo, kada struja teče kroz provodnik sa temperaturnim gradijentom, provodnik apsorbuje ili oslobađa toplotu (u zavisnosti od smera struje u odnosu na temperaturni gradijent), poznat kao Thomsonov efekat. Kombinacija dva različita vodiča ili poluvodiča naziva se termoelement.
Kako rade otporni senzori
Vrijednost otpora provodnika mijenja se s temperaturom, a temperatura objekta koji se mjeri izračunava se mjerenjem vrijednosti otpora. Senzor formiran po ovom principu je otporni temperaturni senzor, koji se uglavnom koristi za temperaturu u temperaturnom opsegu od -200-500 °C. Measurement. Čisti metal je glavni proizvodni materijal toplotne otpornosti, a materijal termičke otpornosti treba da ima sledeće karakteristike:
(1) Temperaturni koeficijent otpora treba da bude veliki i stabilan i da postoji dobar linearni odnos između vrednosti otpora i temperature.
(2) Visoka otpornost, mali toplotni kapacitet i velika brzina reakcije.
(3) Materijal ima dobru ponovljivost i izradu, a cijena je niska.
(4) Hemijska i fizička svojstva su stabilna u opsegu mjerenja temperature.
Trenutno su platina i bakar najšire korišteni u industriji i pretvoreni su u standardno mjerenje toplinske otpornosti.
Razmatranje pri odabiru temperaturnog senzora
1. Da li uslovi okoline mernog objekta imaju oštećenja na elementu za merenje temperature.
2. Da li temperaturu mjerenog objekta treba snimati, alarmirati i automatski kontrolisati, te da li je potrebno mjeriti i prenositi na daljinu. 3800 100
3. U slučaju da se temperatura mjernog objekta mijenja s vremenom, da li kašnjenje elementa za mjerenje temperature može zadovoljiti zahtjeve mjerenja temperature.
4. Veličina i tačnost opsega mjerenja temperature.
5. Da li je veličina elementa za mjerenje temperature odgovarajuća.
6. Cijena je zagarantovana i da li je pogodan za korištenje.
Kako izbjeći greške
Prilikom instaliranja i korištenja temperaturnog senzora, treba izbjegavati sljedeće greške kako bi se osigurao najbolji učinak mjerenja.
1. Greške uzrokovane nepravilnom instalacijom
Na primjer, položaj ugradnje i dubina umetanja termoelementa ne mogu odražavati stvarnu temperaturu peći. Drugim riječima, termoelement ne treba postavljati preblizu vrata i grijanja, a dubina umetanja treba biti najmanje 8 do 10 puta veća od prečnika zaštitne cijevi.
2. Greška termičke otpornosti
Kada je temperatura visoka, ako se na zaštitnoj cijevi nalazi sloj pepela od ugljena i na njega je pričvršćena prašina, toplinski otpor će se povećati i ometati provođenje topline. U ovom trenutku, vrijednost indikacije temperature je niža od prave vrijednosti izmjerene temperature. Stoga, vanjski dio zaštitne cijevi termoelementa treba održavati čistom kako bi se smanjile greške.
3. Greške uzrokovane lošom izolacijom
Ako je termoelement izoliran, previše prljavštine ili slane šljake na zaštitnoj cijevi i dasci za izvlačenje žice dovest će do slabe izolacije između termoelementa i zida peći, što je još ozbiljnije pri visokim temperaturama, što će uzrokovati ne samo gubitak termoelektrični potencijal, ali i unose smetnje. Greška uzrokovana ovim ponekad može doći do Baidua.
4. Greške uzrokovane termičkom inercijom
Ovaj efekat je posebno izražen pri brzim mjerenjima jer toplinska inercija termoelementa uzrokuje zaostajanje pokazane vrijednosti mjerača za promjenom temperature koja se mjeri. Zbog toga treba što je više moguće koristiti termoelement sa tanjom termalnom elektrodom i manjim promjerom zaštitne cijevi. Kada okruženje za mjerenje temperature dozvoljava, zaštitna cijev se može čak ukloniti. Zbog kašnjenja mjerenja, amplituda temperaturne fluktuacije koju detektuje termoelement je manja od fluktuacije temperature peći. Što je veće kašnjenje mjerenja, to je manja amplituda fluktuacija termoelementa i veća je razlika od stvarne temperature peći.
Vrijeme objave: 24.11.2022